Preskoči na sadržaj
eFoton
eFoton
Regulativa za firme Ažurirano

Prosumer status za firme u BiH

Firma ne ulazi u isti režim kao kućanstvo. Poslovni sistemi su gotovo uvijek iznad praga za neto mjerenje, pa se višak energije ne prenosi u kilovat-satima nego pretvara u novac — po formuli koja se razlikuje po entitetu i koja kažnjava predimenzioniran sistem.

10,8 kW
prag koji dijeli režime
ispod neto mjerenje, iznad neto obračun
20–100 kWp
tipičan poslovni sistem
hale, skladišta, hoteli, poslovne zgrade
2–4 mjeseca
od zahtjeva do aktivacije
saglasnost distributera 30 do 60 dana

Quick scan

Šta treba znati odmah?

Firma gotovo nikad nije na neto mjerenju

Neto mjerenje u kilovat-satima vezano je za sisteme do 10,8 kW. Poslovni sistem je tipično 20 do 100 kWp, pa firma posluje u režimu neto obračuna.

Višak je novčani kredit, ne isplata

Predana energija se vrednuje po energetskoj komponenti maloprodajne cijene i koristi za umanjenje budućih računa. Novac na račun firme ne stiže.

Neiskorišten kredit se briše

Zato se sistem dimenzionira prema stvarnoj potrošnji, a ne prema slobodnoj površini krova — svaki kilovat-sat preko godišnje potrošnje vrijedi manje.

Koji režim važi za vašu firmu

Režim se ne bira — određuje ga snaga sistema. Zato je prvi korak procjena potrošnje, a tek onda razgovor o veličini elektrane.

Do 10,8 kW

Neto mjerenje (kWh)

Preuzeta i predana energija mjere se u istim jedinicama i direktno se oduzimaju. U FBiH kućanstva u ovom rasponu imaju i desetogodišnji izbor između neto mjerenja i neto obračuna.

Rijetko za firme — poslovni objekti gotovo uvijek traže veći sistem.

10,8 do 50 kW

Neto obračun (novac)

Višak se ne prenosi u kilovat-satima nego se pretvara u novčani kredit po zakonskoj formuli i koristi za umanjenje budućih računa.

Ovdje pada većina firmi. Tipičan poslovni sistem je 20 do 100 kWp.

Iznad 50 kW

Standardna šema snabdijevanja

U Republici Srpskoj i Brčko distriktu sistemi iznad 50 kW izlaze iz neto obračuna i prelaze na standardnu šemu snabdijevanja, što mijenja ekonomiku projekta.

Prag na kojem se projekat računa iznova — ne prelazite ga slučajno.

Kako se višak pretvara u novac

U neto obračunu se predana energija vrednuje po energetskoj komponenti maloprodajne cijene, umanjenoj za postotak koji propisuje zakon.

Jurisdikcija Vrijednost viška Obračun i poravnanje
Federacija BiH Energetska komponenta maloprodajne cijene umanjena za 10 posto. Mjesečni obračun. Kredit traje do kraja prvog kvartala iduće godine, nakon čega se preostali iznos briše bez novčane isplate.
Republika Srpska Energetska komponenta maloprodajne cijene umanjena za 5 posto. Mjesečni obračun uz finalni godišnji obračun 1. aprila. Preostali kredit se tada briše bez novčane isplate.
Brčko distrikt Bez zakonskog umanjenja energetske komponente. Mjesečni obračun uz finalni godišnji obračun 1. aprila. Preostali kredit se tada briše bez novčane isplate.

Zašto se sistem dimenzionira po potrošnji, a ne po krovu

Kredit koji firma ne iskoristi se briše — u FBiH nakon prvog kvartala iduće godine, u RS i Brčkom finalnim obračunom 1. aprila. Nema isplate. Svaki kilovat-sat proizveden preko godišnje potrošnje zato vrijedi manje od onog koji se potroši odmah, a najveću vrijednost ima samopotrošnja u radnom vremenu, kada se proizvodnja i potrošnja vremenski poklapaju.

Ograničenja koja mijenjaju projekat

Tri granice koje se otkrivaju tek kod distributera, a mijenjaju veličinu i ekonomiku sistema.

150 kW po postrojenju u FBiH

U Federaciji je pojedinačno postrojenje ograničeno na 150 kW. Veći projekat se dijeli ili izlazi izvan prosumer režima.

Odobrena priključna snaga objekta

Elektrana ne smije biti veća od odobrene priključne snage objekta. Ovo je najčešći razlog zašto se planirani sistem mora smanjiti nakon zahtjeva distributeru.

Prag od 50 kW u RS i Brčkom

Sistemi iznad 50 kW izlaze iz neto obračuna i prelaze na standardnu šemu snabdijevanja — projekat se od te tačke računa po drugim pravilima.

Procedura je ista kao za kućanstva

Koraci su istovjetni u sve tri jurisdikcije i ne razlikuju se po tome je li podnosilac firma ili domaćinstvo. Razlikuju se samo detalji obračuna i nadležni regulator.

Tipično 2–4 mjeseca od prvog zahtjeva do aktivacije

  1. 1

    Procjena potrošnje

  2. 2

    Odabir instalatera

  3. 3

    Zahtjev distributeru

  4. 4

    Saglasnost i ugovor

  5. 5

    Instalacija i pregled

  6. 6

    Ugovor o neto mjerenju

  7. 7

    Dvosmjerno brojilo

Saglasnost distributera najčešće stiže 30 do 60 dana od kompletiranja dokumentacije. Prva dva koraka vodite svojim tempom — od trećeg nadalje ritam diktiraju distributer i snabdjevač.

Detaljan opis svakog koraka, sa dokumentacijom i rokovima, nalazi se u općem vodiču za prosumer status, a mehanika samog obračuna u vodiču za neto mjerenje u BiH.

Kome se firma obraća

Regulator postavlja pravila, a operator distributivnog sistema obrađuje priključak. Zahtjev ide operatoru.

Federacija BiH

Regulator
FERK (Regulatorna komisija za energiju u FBiH).
Operator distributivnog sistema
EP BiH ili EP HZHB, zavisno od područja distribucije.

Republika Srpska

Regulator
RERS (Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske).
Operator distributivnog sistema
Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) i njena distributivna preduzeća.

Brčko distrikt

Regulator
Komisija za usluge Brčko distrikta, uz koordinaciju sa DERK-om na državnom nivou.
Operator distributivnog sistema
Komunalno Brčko, kao operator distributivne mreže u distriktu.

Česta pitanja o prosumer statusu za firme

U pravilu ne. Neto mjerenje u kilovat-satima vezano je za sisteme do 10,8 kW, a poslovni sistemi su tipično 20 do 100 kWp. Desetogodišnji izbor neto mjerenja u FBiH vrijedi samo za kućanstva do 10,8 kW, ne i za firme. Firma zato gotovo uvijek posluje u režimu neto obračuna, gdje se višak vodi kao novčani kredit.

Višak se obračunava po energetskoj komponenti maloprodajne cijene, umanjenoj za 10 posto u FBiH i 5 posto u Republici Srpskoj, dok Brčko distrikt nema zakonsko umanjenje. Taj iznos je novčani kredit za umanjenje budućih računa, a ne isplata na račun firme.

Briše se. U FBiH kredit traje do kraja prvog kvartala iduće godine, a u RS i Brčkom do finalnog godišnjeg obračuna 1. aprila. Ni u jednom slučaju se preostali iznos ne isplaćuje u novcu, zbog čega se sistem dimenzionira prema stvarnoj potrošnji, a ne prema slobodnoj površini krova.

U FBiH je pojedinačno postrojenje ograničeno na 150 kW, a elektrana ne smije biti veća od odobrene priključne snage objekta. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu sistemi iznad 50 kW izlaze iz neto obračuna i prelaze na standardnu šemu snabdijevanja.

Tipično 2 do 4 mjeseca od prvog zahtjeva do aktivacije, uz saglasnost distributera koja najčešće stiže 30 do 60 dana od kompletiranja dokumentacije. Prva dva koraka vodite svojim tempom; od zahtjeva distributeru nadalje ritam diktiraju distributer i snabdjevač.

Procedura je ista kao za firme, uz dodatnu javno-finansijsku kontrolu troška. Škole, ambulante, sportske dvorane i javna preduzeća najčešće se finansiraju kroz kantonalne javne pozive, kredite Razvojne banke FBiH ili međunarodne fondove poput UNDP-a, GIZ-a i EBRD-a.

Koliko bi sistem pokrio vašu potrošnju?

Režim obračuna zavisi od snage, a snaga od potrošnje. Kalkulator polazi od računa za struju i lokacije objekta, pa procjenjuje snagu koja se stvarno isplati vašoj firmi.

Ulaz

Lokacija objekta, mjesečni račun za struju i profil potrošnje kroz dan.

Izlaz

Preporučena snaga, godišnja proizvodnja i procjena koliko od nje firma stvarno potroši sama.

Nakon toga

Znate u koji režim obračuna sistem pada i možete tražiti ponude instalatera u svojoj regiji.